Proljeće, to je doba godine kada se svi budimo, prijeme kada se priroda ponovno rađa, ljude se bude iz zimske monotonije te se život ponovno vraća u prirodu.
To je vrijeme kada priroda je ukračena najlepšim bojama. U proljeće mozemo sretnut svaku boju koja je stvorila priroda.
Dok u jesenu preovladajavu crvene nijanse. I zima je također lijepa zbog svoje bijele boje koja ćini zimu tako ćistom.
Samo kad vidite na pupoljke i mlade listove na krošnjama, pčele koje lete od cvijet na cvijet, to nebo, leptire na sve strane, sami taj pogled vas čini sretniji, taj pogled je nešto za šsto vrijedi čekati da prođe zima.
Ali ne samo to, kad izadjete napolje, kad vidite one sretne ljude, svi su nasmijani, djeca na sve strane igraju žmurke i razne igre.
Isto tako u prolječe mnogo ljudi vole šetati poljima koji ponovo odišu životom.
Uživaju hodati trave koje su ponovo zelene i mekane, ukrešena vijesnicima prolječa.
Kad pogledate u šume koje nemaju više ogolene grane nego su olistali i cjelu vašu šetnju proprate ptice svojom cvrkutom.
Pišuči ovaj tekst, prisjetio sam se jednog prolječa koje ostalo urezano u sječanje.
Bilo je to jedno jutro, sve je bilo tako lijepo, sunce, na sve strane cviječe, leptire, ptice.
Krenuo sam malo u četnju prirodom zajedno sa svojim psom. Nakon nekoliko minuta šetnju naišo sam na raznje životine, kao što su ptice, zeceve, želke, sve je bilo tako prelijepo. Bio sam najviše začuden kad sam vidio taj zec.
Ali nažalost kad mu vidjeli mene sa mojim pasom su brzo pobegli.
Bilo je to jedan lijep trenutak. Također vidio sam i puno ljudi koji šetaju, jer u ostala godišnja doba nemože se vidjet baš toliki broj ljudi kako šetaju. Bila je to prelijepa šetnja.
Meni osobno, zbog svega prethodnog navedeno, prolječe predstavlja najdraže godišnje doba. Iako je lijeto doba koje svi željno očekujemo kako bismo išli na more, kako bi se odmorili i lijepo proveli, prolječe je za mene svojevrstan simbol života.

Proljeće



Proljeće nam već kuca na vrata. Stara zima već je istresla hladnu buru jer se iskrala iz brojki na kalendaru. Proljeće je pred vratima.
Tu pokraj puta procvao je grm jaglaca žuta. U proljeće se sve zazeleni i niknu prvi vijesnici proljeća: visibabe, šafrani, jaglaci… Sunce je sve toplije, dani duži, a noći kraće. Vraćaju se ptice s juga pa su počele praviti gnijezda. Blistavo sunce sja i daruje toplinu našim srcima. Proljeće je lijepo i vrijedno poput dragog kamenja i svako bi živo biće patilo da bar jednom nije kušalo njegove čari. Proljeće je puno veselja, igr.., ono puno mašte daje ljudima jer svojim sjajem unosi lijepe slike u ljudska srca, u njihove umove. Mali potok uz livadu žubori, dok se jedno govedo gosti svježom travom i blistavom vodom. Šareni leptirići prelijeću livadom i šapatom pričaju što su sve vidjeli i čuli dok su letjeli nad prostranim zelenim svodom livada i šuma. Vjetar djevojčicama mrsi kosu i miluje lica, dok pepeljasti oblaci plove plavim svodom. Bura je bila gostoljubljiva pa je otvorila širom vrata proljeću. Nebo je vedro, a žarko Sunce obasjava naš kraj. Proljeće je slikar koji sobom nosi pregršt boja i onako usput boja livade, šume i cijeli primorski krajolik. Na smeđim divovima strši mnogo zelenih ruku. Carstvo prirode sjaji se poput kristala. Na proljetnom balu osjeća se miris s ocvalih grana. Livade su odjevene u svijetlozelene haljine. U jednom kutku grgoljavi potok žubori pjesmicu proljeću. Proljeće nas mami van. Poziva nas na proljetni ples. S obližnjeg čempresa vesela ptičja obitelj cvrkuće: ,, Proljeće je došlo u naš kraj.“ Ujutro kad se ustanem i širom otvorim prozor moje sobe osjećam svjež zrak, opojan miris i toplinu proljeća. Mislim da je proljeće stvoreno za ljubav. Proljeće od nas želi da ga svi volimo i da ga ne bacamo u zaborav. Sliku proljeća čuvamo u svojim srcima i ne damo je nikome i na kraju lijepog, sunčanog i veselog dana cijela je priroda utonula u san. Tako je prošao jedan proljetni dan, suncem obasjan. Svi se veselimo i radujemo proljeću!

Proljece

Nakon duge i hladne zime, neprospavanih noći, nove godine, stiglo nam je i novo godišnje doba, proljeće. Cijeli svijet se budi, ustaje, medvijedi se bude iz zimskoga sna u potrazi za hranom. Cvijeće napokon pokazuje svu svoju ljepotu u iščekivanju da ga neko ubere i pokloni voljenoj osobi. Napokon su započeli topliji dani koji su nam u jednu ruku i dragi jer ćemo moći više vrijeme provoditi vani i raditi svakakve druge aktivnosti koje tokom zime nismo mogli raditi npr. voziti se biciklom, sjediti na klupici u parku sa društvom ili curom. Proljeće je zbilja jedno od boljih godišnjih doba, zbog toga što svijet nekako na neki čuda način postane ljepši. Izlasci sa društvom po šumama, vikendicama postaje čaroban . Ne treba zaboraviti na sve te divne životinje koje se pojavljuju u proljeće zečevi, medvijedi, vjeverice... Sve su to lijepote ovoga svijeta. Ptice se vraćaju iz južnih krajeva, ribe se mrijeste. Ja za vrijeme proljeća redovito vježbam, vozim biciklo, to su mi navike i jednostavno to volim. Nema tu puno filozofije. Istina je da mi je učenje tada predstavlja malo veći problem ali uvjek se nakako snađem. Proljeće traje od 21.3. do 21.6. U starom se Rimu prvi dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine, što je jako zanimljiva činjenica. Za mene proljeće u nekim stvarima predstavlja novi život, nova nadanja, nove ljubavi, nova prijateljstva. Svakako treba spomenuti i zaštićene vrste cvijeća koje se nesmiju ubirati, kazne su rigorozne, neke se smiju ali samo za vlastite potrebe i ne u velikim količinama . U zaštićene vrste spadaju visibaba, proljetni jaglac, matičnjak, majčina dušica, bijeli stolisnik, poljski neven, smilje, planinska bazga, vrijes, borovnica, brusnica, lovor, bijeli sljez, lopoč... Od gljiva, u ovu kategoriju spadaju pravi vrganji, lisičice, mrka trubača, veliki bijeli tartugi i crni tartufi. Ukoliko želite više znati o zaštićenim vrstama informirajte se preko interneta.

Proljece

Zima je prošla. Proljeće je stiglo, čuje se cvrkut ptica, vrijeme je toplije, vrijeme je lijepše i lakše za uživati. Nema više velikih kaputa , zimskih jakni, šalova, rukavica, skafandera,
Snijeg je nestao. Cijeli grad je prekriven novim cviječem, cviječe je izraslo.
Lijepo vrijeme obasjava Sarajevo, Drva opet poprimaju onu zelenu boju, polako rastu plodovi, sve je živnulo. Vrijeme je da se spakuju zimske stvari, vrijeme je za uživanje u proljetnom suncu, odmarajući se, posmatrati Sunce koje se polako vrača, koje obasjava horizont, Sve je prelijepo, bolje nego ikad, Vijesnici prolječa opet izrastaju, polahko se vračaju, pa im vrijeme im je, cviječe miriše dok hodaš krajolicima, sve je prekrasno.
Uživanje u Starom Gradu, Baščaršija je ljepša nego ikada, Kafane su prepune, svi su raspoloženi i u opuštenoj atmosferi, svi uživaju. Najpoznatiji vijesnici proljeća su ; kockavica šumarica visibaba i jaglac. Svojim mirisom očaravaju prolaznike, u čevabdžinicama, kafanama, mjestima za odmaralište.
Interesantan podatak o prolječu, u Starom Rimu prolječe se slavilo kao nova godina
prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uzvišenje Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja,stvaranja i rađanja nečeg novog. Napravili su poznatu «građevinu» Stounheđ, veliko kamenje moleći se svom Bogu Suncu, zahvaljivali su mu se na proljeću.
No nečemo samo o proljeću o tome kako je divno, malo i historije nam treba jeli ?
Mnoge tadašnje drevne kulture su slavile prolječe kao novu godinu, kao naprimjer ;
Egipčani, Imali su svoga Boga Amon-Ra, koji je bio «Bog» Sunca, donosio prolječe, i najbolji period tada za drevne ljude, opuštajuće vrijeme.
Večini ljudi, proljeće je najbolje vrijeme, i u drevna vremena i u sadašnja, svi vole proljeće, to nije upitno. Proljeće se ne može samo tako , lahko opisati, i sve da stavite misli na papir, to je nešto , očaravajuće, ne moguće da se opiše tako lahko, nešto, neopisivo, Znak novog života, znak da se Zemlja budi, vrijeme je , vrijeme je za proljeće. Najbolje doba je blizu, spremite se, Odmor je ubrzo tu, iza čoška je, nadajmo se svi, lijepom i zdravom proljeću, prolječu nikad boljem, nek vijesnici obasjaju Vaš grad i moj grad, proljeće je tu.

Dolazak Osmanlija u BiH

Osmanlije u BiH su bile od 1463. godine do 1878. do početka austro - ugarske okupacije
Dolazak Osmanlija je vjerovatno jedan od najvažnijih značaja u Historji Bosne i Hercegovine,
Osmanlije su doveli svoju vjeru, kulturu, jezik , političke i vojne posljedice, za Bosnu i Hercegovinu. Za vrijeme Osmanlijske vlasti, pojavljuju se na području BiH dvije vjere,
islam i judaizam, dok pravoslavlja obuhvata cijelu BiH. Najviše islam je bio zastupljen u gradovima Sarajeva i Mostara, gdje su napravljene mnogobrojne džamije i masivne impresivne objekte poput Starog Mosta i Ferhadije Džamije.
Poslije osvajanja Bosanskog Kraljevstva Osmanlije nisu previše marile na stanovnike
Bosne i nisu ukazivali respekt istim. Događa se nešto čudno, Osmanlije inače čim bi osvojile neku teretoriju bi pokušavali da ljude prevedu na islam, ovde to nije bio slučaj,
opet su uspostavili Bosansko Kraljevstvo. Na čelo Bosanskog kraljevstva se postavlja Kotromanić, Bosanska kraljevska porodica. Matija Kotromanića, koji zemlju okupira i brani Osmanlijskom vojskom. Čovjek, pod čijom komandom je zauzeta Bosna, Mehmed II. je bio jedan od najuspješnijih vojskovođa Osmanlijskog carstva u njegovoj historiji. Pod njegovom komandom je 1453 godine osvojen Carigrad ( današnji Istanbul ), a potom stavlja pod kontrolu cijelu Anadoliju te daje sebi titulu "Fatih", što znači "Osvajač". Potpuno je uništio mletačku armiju u Grčkoj, zauzeo Bosnu, te osvojio Moldaviju i Mađarsku, a bio je u procesu pripreme velike invazije na Italiju, kada je umro 1481. godine.

Operacija Barbarosa

Operacija Barbarosa je ide operacije kojim je počeo napad na Rusiju u drugom svijetskom ratu,tada je Hitler poništio ugovor o miru s Sovjetskim Savezom i počela žestok napade!Imali su najmodernija oružja i tada najspremniju i dobro obučenu vojsku!Dok Sovjetski Savez nije očekivao napad,Staljin u početku nije mogao da povjeruje da je Hitler poslao trupe na njgea,pa je Sovjetska vojska u početku pretrpila velike gubitke!Odlučne bitke za prekretnicu drugog svjetskog rata bile su bitka kod:Kijeva(Ukrajna),Smolensk(Rusija) i vjerovatno bitka za prekretnicu na istočnom forntu:Staljingrad(Rusija)!
U Staljnigradu je bilo najviše žrtava trajala je skoro godinu dana,a procjenjuje se da je tu stradalo od 1,5 do 2 miliona ljudi.

Plan napada na Sovjetski savez!

Napoleon Bonaparta - Pohod na Rusiju

Napoleon Bonaparta je bio veliki francuski vojskovođa koji je promjenio francusku istoriju,a pomalo i istoriju svijeta.
Prvi puta se pojavljuje u francuskoj revoluciji kao general,bio to mladić izvanredne inteligencije dokazao se u francuskim borbama,a onda je odlučio da pokori svijet u tim bitkama je napredovao sve dok nije odlučio da pokori i veliku Rusiju,tada je naletio na jaku rusku zimu i Ruse koji su Moskvu spalili pred Francuzima i nisu im ostavili ništa upotrebljivo u Moskvi.Francuzi se nisu snašli zato su pretrpili velike gubitke u toj borbi veoma se istakao Ruski general Kutuzov koji je porazio Francuze!

Napoleon s svojim umornim vojnicima ide kroz Rusku zimu !

Drugi svjetski rat

Drugi svijetski rat je trajao od 1939 do 1945g. U njemu je učestvovala večina tadašnjih država. Po broju država, drugi svijetski rat predstavlja največi oružani sukob u istoriji čovečanstva. Bio je največi rat u istoriji, sa više od 100 miliona ljudi koji su služili u vojsci. Isto tako drugi svijetski rat je najsmrtonosniji rat u ludskoj istoriji. Glavnim uzorcima drugog svijetskog rata se smatraju Njemačka invazija Poljske i Japanski napadi na Kinu. 

Japanska imerija je dominirala istočnom Azijom i več od 1937 godine je bila u ratu sa Kinom. Od kraja 1939 do početka 1941 godine Njemačka je sklopila savez sa Italijom. Nakon sporazuma Ribentrop - Molotov, Njmeačka i Sovjetski savez su podjelile sebi teritorije svojih evropskih susjeda, uključujuči i Poljsku.

Rat u Evropi se završio osvajanjem Berlina, 8 maja 1945 godine. 15 Avgusta 1945 godine, Japan se predao zato što je bio suočen sa neizbežnom invazijom japanskog arpihelaga. Drugi svijetski rat je izmenio političke saveze i društvene kulture u svijetu.

BIH u 1. svjetskom ratu

Ubistvo auostrugarskog nadvojvode Franca Derfinanda koje je 28. juna 1914. godine počinio Gavrilo Princip. Djelo je terorističke organizacije mlada Bosna mada 1 svjetski rat ima svoje prave uzroke i razloge a to su suprotnosti između 2 bloka imperialističkih sila Sarajevski atentat je ubrzao njegov početak. Odmah nakon atentata u Sarajevu i u dradovima u unutrašnjosti zemlje započele su demonstracije protiv Srva kojima se pljačkaju kuće i radnje. Prvi rezultati istrage pokazali su da se vodeći Srpski politički krugovu ne mogu dovesti u vezi sa atentatom pa je istraga okrenuta prema kraljevini Srbiji. Austrougarsla je optužila vladu kraljevine Srbije pa joj je uputila ultimatum od 10 tačaka:
- Da se pohapse svi koji su učestvovali u atentatu a nalaze se na teritoriji Srbije
-Da u istrazi učestvuju Austrijski državni organi. Srbija je dobila ultimatum pa je austrougarska 28. jula 1918. godine objavila rat Srbiji.

Pojava fašizma !

Opšta ekonomska kriza poslije Prvog svjetskog rata, nezaposlenost i pobjeda socijalističke revolucije u Rusiji uticali su na pojavu fašizma. Vođe fašista preuzimale su vlast i zavodile totalitarne diktatorske režime.
Fašizam se prvo pojavio u Italijim, kada je Benito Musolini sa svojim odredima nazvanim "Crne košulje", 1922. godine ušao u Rim i preuzeo vlast. Fašistički odredi su gušili radnički pokret i tako stekli podršku krupne buržoazije.
U Njemačkoj je 1933.godine pobijedio nacionalsocijalizam (nacizam), čiji je osnivač i ideolog bio Adolf Hitler. U svojoj knjizi "Mein Kampf" (Moja borba) on je iznio program Nacionalsocijalističke stranke. Nacizam je oblik najsurovije diktature za vrijeme koje je vršena likvidacija političkih protivnika, njihovo odvođenje u koncentracione logore i genocid nad Japan. Fašističke zemlje su u svojim programima imale uvećanje svojih državnih teritorija i postepeno zauzimanje i pobjedu čitavog svijeta. U Japanu se fašizam javio 1928. godine kao militarizam (vojni režim) i imao je osvajačke ciljeve.
U Španiji je 1936. godine, napadom fašista na vladu Narodnog fonta, buknuo građanski rat. Uprkos prganizovanju internacionalnih brigada (među kojima je bilo oko 1700 jugoslovenskih dobrovoljaca) vlada Narodnog fonta bila je osuđena na propast.
Zahvaljujući svesrdnoj pomoći Hitlera i Musolinija, fašisti na čelu sa Francusjin Frankom, su 1939. godine pobijedili i uspostavili svoju vlast u Španiji.

Krbavska bitka

Krbavska bita je pocela pocetkom rujna tocnije 9.rujna 1943 g na krbavskom polju u Lici (Krbava).
To je bitka bila izmedju Hrvatskih snaga i Osmanliske vojske.
Osmanlisku vojsku je predvodio Hadum Jakub paša a dok je Hrvatske snage vodio Emerik Derencin
Bitka je zavrsili pobijedom Osmanlija.
Krbavska bitka je znacila pravi raspad Kraljevstva hrvatskog i posljednji pokusaj hrvatskog plemsva da se osamostali.
Krbavska bitka na mnoge nacine predstavlja prekretnicu kraj jednog i pocetak novog doba...te kraj krbavske bite dolazi u uvod Mohacke bitke.

Karlo Veliki

Karlo Veliki (742 - 814) je bio franački kralj, a od 800. i car Franačkog carstva. Vec 25 decembra 800. Karlo Veliki je bio krunisan kao Uzvisenog cara od strane papa Lav III. Karlo Veliki je nasledio svog oca Pipina Malog i vladao je zajedno sa svojim bratom, sve do 771, dok njegov brat nije poginuo. Vodio je velike ratove sa narodima istoka, takodje je vodio i velike ratove i sa Italiji i Spanije. 
Tokom svoje vladavine Karlo je osvojio Italiju. Posle krunisanja Karlo je obratio veliku paznju i na Vizantiju, tako sto je zeleo slomiti Vizantiju diplomatijom. Isto tako Karlo je poklanjao veliku paznju obrazovanju. To je vrijeme zacetka karolinske renesanse. Pronaso je anglosaskog monaha Alkuina ubedio ga da predje u njegovu sluzbu. Karlo je doso do ideju da prosiri svoja znanja i da ulije ljubav za intelektualni rad, pa je organizovao ,,Dvorsku Akademiju". U sastav Dvorske Akademije pored cara i clanova njegove porodice su bili i najobrazovaniji ljudi iz njegove okoline. U dvorskom krugu pored Alkuina delovali su i Got Teodulf, inace episkop orleanski i Langobard Pavle, koji je poznat po svojoj ,,Istoriji Langobarda".
Isto tako Karlo Veliki je obracao paznju i na umetnost. Karlo je tezio da se izjednaci sa vizantijskim carevima po luksuznom dvorskom zivotu.
Posle Karlove smrti doslo je do raspada drzave Karolinge. Doslo je do jacanja okolnih feudalaca, koji su poceli da razaraju Franacku drzavu, a Karlovi nasljednici nisu bili u stanju da odrze kontinuitet drzavu koju je on stvorio.

Prvi Balkanski Rat

Pred kraj 19. i pocetkom 20. vijeka Balkanske drzave zatrazile su od Turske vlade da provede reforme u korist hriscanskog stanovnistva koje je bilo u veoma teskom polozaju.
Na ovaj zahtjev sultan je odgovorio naredbom o mobilizaciji svoje evropske vojske. Crna Gora je oktombra 1912. godine objavila rat Turskoj, a zatim su to ucinile Srbija, Bugarska i Grcka.
Odlucujuca bitka vodjena je krajem oktombra 1912. godine kod Kumanova gdje je Srpska vojska, zahvaljujuci sposobnim komandantima i hrabrim i odlicnim borcima, odnijela pobijedu.
Dva dana kasnije oslobodjeno je Skoplje, a porazom kod Bitolja turska vojska u Makedoniji bila je konacno razbijena i porazena.
Srpska vojska je oslobodila Sandzak, Kosovo i Metohiju, a dio srpske vojske je preko albanskih planina izbio na Jadransko more i pridruzio se crnogorskoj vojsci u opsadi Skadra. Sprka vojska je dosla u pomoc i Burgarima u osvadjanju Jedrena. Pad Jedrena i Skadra, oznacio je potpuni poraz Turske u Prvom balkanskom ratu. Rat je zavrsen 1913. godine.